Kreativnost kao pokretač društva


Okrugli stol

KREATIVNOST KAO POKRETAČ DRUŠTVA

Kreativnost i inovativnost za uspješnije društvo


_MG_0662

u sklopu tribine „Inovacije i transfer tehnologije, poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske“

 

U srijedu 4. ožujka 2015. u 11 sati u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održan je se okrugli stol Kreativnost kao pokretač društva – kreativnost i inovativnost za uspješnije društvo. Sveučilište u Zagrebu ovaj je okrugli stol organiziralo u sklopu tribine Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske.

Fotografije s okruglog stola pogledajte u galeriji.

Razvoj kreativnosti s pomoću obrazovanja je stvaranje dugoročnog resursa za kreativno, inovativno društvo, razvijenu kulturu, kulturološku pismenost i samosvijest, te gospodarstvo visoke dodane vrijednosti.

 

Hrvatsko se školstvo nalazi pred velikim promjenama: najavljena kurikularna reforma predtercijarnog obrazovanja daje nadu da će se neki dugotrajni problemi našeg obrazovanja napokon riješiti. Jedan od gorućih problema osnovnog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, koje ostavlja posljedice i u visokoškolskom obrazovanju, jest nedostatan razvoj kreativnosti učenika. Kreativni predmeti su marginalizirani i obespravljeni, a učenje se svodi na ponavljanje činjenica i podataka bez kritičkog promišljanja. Dugogodišnja inicijativa  za povećanje satnice i osuvremenjivanje sadržaja likovne kulture, koja je trenutno primarni kreativni predmet u školi, osvijestila je zainteresirane dionike – unutar i izvan školskog sustava – o važnosti vizualnog obrazovanja za razvoj kreativnosti i inovativnosti.

 

Skup je otvorio Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, a uvodna izlaganja su dali Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti, Feđa Vukić, profesor na Studiju dizajna, Arhitektonskog  fakulteta, Mislav Ante Omazić, profesora Ekonomskog fakulteta, Ivana Nikolić Popović, predsjednice Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Ivo Špigel, poduzetnik i pokretač ZIP-a, Zagrebačkog inkubatora poduzetništva te Vanda Voloder iz poduzetničkog i kreativnog projekta Fojo.

 

Panelisti su bili dr. sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije RH, Mislav Grgić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca te Tomislav Knezović, vlasnik i direktor Prostoria, projekta vrhunskog hrvatskog dizajna namještaja.

 

Zaključeno je da je nužno sagledavati cjelinu obrazovanja, gospodarstva i kulture i svi sudionici daju snažnu potporu da se bitno promjeni paradigma obrazovanja u smislu razvoja kreativnosti, inventivnosti, poduzetnosti, te komunikacije u osnovnim i srednjim školama. Važno je da se poveća udio kreativne grupe predmeta i kreativnost u svim predmetima. Dana je potpora svim oblicima inovativnog i kreativnog visokoškolskog i cjeloživotnog obrazovanja.

Osnivat će se radne skupine za predtercijalno i cjeloživotno obrazovanje i inovativni i kreativni razvoj koje bi trebale usuglasiti konkretne mjere.

Zaključeno je i da je nužno proširiti inovativne oblike nastave na Sveučilištu na kojima će student raditi inovacije, društvene invencije i kroz taj proces stjecati kompetencije. Njihove ideje ce se daljnje realizirati kroz inkubatore, akceleratore i druge poslovne i društvene i kulturne modele.

Ključno je povezivanje svih partnera, obrazovni sustav, sveučilišta, inkubatore, akceleratore, tehnološke parkove, udruge gospodarstvenika, HUP, klastere, kreativne udruge, kulturne institucije, inovatore, investiture, poslovne anđele, industriju, u promišljanju ove ključne problematike da Hrvatska postane društvo stvaranja.

Istaknuta je i uloga udruga koje upotpunjuju obrazovne modele kao što su OPA, Interacta i druge.

 

„Bez kreativnosti nema inovacija, bez inovacija nema rasta i razvoja gospodarstva. Ukoliko Hrvatska ne počne aktivno raditi na razvoju kreativnosti kroz sve alate, osuđeni smo na stagnaciju i daljnje zaostajanje. “ naglašava Aleksandar Battista Ilić dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

 

Da kreativnost nije samo problem umjetničkog područja već širi društvena i gospodarska potreba potvrđuje i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Mislav Ante Omazić: „U ovo vrijeme stalnih i disruptivnih promjena tradicionalne referente točke nestaju i stvara se nova paradigma koja ima utjecaj i na obrazovne procese. Činjenica je da granice između pojedinih znanstvenih disciplina  postaju porozne i da se znanje između njih kontinuirano preljeva. U tom smislu cilj obrazovnih procesa postaje kreiranje inkluzivnih društvenih elita koje će se temeljiti na međusobnom uvažavanju specifičnosti koje ih profesionalno obilježavaju te stalnoj motivaciji za društvenim napretkom. Zato se konvencionalni mehanizmi i tehnike prenošenja znanja zamjenjuju inteligentnijim, više prilagođenim modernom čovjeku. U tom smislu, a posebno u uvjetima latentne krize, kreativnost je prepoznata kao ključna sposobnost i temelj konkurentnosti na današnjem turbulentnom tržištu kompetencija.“

 

I sustav visokoškolskog obrazovanja vapi za većim razvojem kreativnosti i inovativnosti studenata, koji će ubrzo postati aktivni sudionici društvenog i gospodarskog života države. Dr. sc. Feđa Vukić sa Studija dizajna upozorava da je „kreativnost presudan alat za razvoj društva i prevladavanje krize. Sveučilište je zbir znanstvenih i umjetničkih inovativnih praksi pa stoga ima važnu poziciju u promicanju kreativnosti i stvaranju kulture inovacije u Hrvatskoj. Cilj je – obrazovati ljude koji su poduzetni u životu, imaju razvijenu empatiju prema drugim članovima društvene zajednice i koji mogu sudjelovati u razvoju inovativnog poduzetništva, što je  ključni gospodarski resurs. Sveučilišna zajednica treba poticati suradnju, interdisciplinarni rad i povezivanje postojećih disciplina i resursa na inovativan način te  tako  biti primjer koji pokreće promjene u stvarnosti.“

 

Hrvatsko gospodarstvo vapi za poticanjem razvoja kreativnih industrija kaže Ivana Nikolić Popović iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija: „Kreativne i kulturne industrije su ekonomski gledano sektor koji uz jako mala ulaganja u razvoj stvara dodanu vrijednost svih industrija, pokreće zrele industrije, generira inovacije, zapošljava mlade i generalno razvija prepoznatljivost gospodarstva, proizvoda, ali i Hrvatske u cjelini. Kreativne i kulturne industrije u Europskoj uniji zapošljavaju više od 8,5 miliona ljudi i doprinose sa 4,5 posto EU BDP. Sektor kreativnih i kulturnih industrija je čak i u krizi ostvario rast zapošljavanja od 0,7 posto dok su svi ostali sektori bilježili pad. Kao doprinos važnosti ovog sektora govori i činjenica kako je još 2013. s posebnim naglaskom prema našem vice Premijeru došao dopis od strane EU komisije kako je razvoj ovog sektora od iznimne važnosti. Već tada su kao neophodnu fazu razvoja sugerirali identificiranje vrijednosti i snage kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj, što je upravo u tijeku i klaster u suradnji s Ekonomskim institutom razvoja studiju mapiranja sektora. Nakon čega ćemo prema daljnjoj sugestiji EU,a u suradnji s našim članovima iz svih pod sektora kreativnih i kulturnih industrija osmisliti alate za jačanje sektora, povezivanje sektora (stvaranja Eko sustava) i stimuliranja učinka prelijevanja na ekonomiju i društvo.“

 

Prorektor zagrebačkog Sveučilišta dr. sc. Miljenko Šimpraga smatra da „razvoj inovativnih proizvoda i usluga rješenje je za gospodarsku stabilnost i napredak Republike Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu kao najstarije i vodeće hrvatsko sveučilište nosi najveću odgovornost u promicanju inovacije i stvaranju platforme za transfer znanja i tehnologije u gospodarstvo. Iskustvo koje Sveučilište u Zagrebu ima zajedno s ostalim institucijama iz područja znanosti i tehnologije nužno je otvoriti gospodarstvu i dati potporu tvrtkama koje nemaju vlastitih potencijala za razvoj. S jasnim ciljem, a to je sveopći boljitak i podizanje kvalitete života, i velikim entuzijazmom za njegovim ostvarenjem, bitno je otvarati javne diskusije, promišljati i razgovarati o instrumentima zaokreta prema inovativnom gospodarstvu.“

 

Kao inovativni obrazovni program Sveučilišta u Zagrebu je istaknut predmet Kreativni laboratorij koji zajednički izvodi šest fakulteta, Akademija likovnih umjetnosti, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Studij dizajna/Arhitektonski fakultet, Muzička akademija, Ekonomski fakultet, PMF/Studij fizike i u njemu studenti različitih fakulteta rade u interdisciplinarnim timovima na konkretnim proizvodnim, socijalnim i kulturnim i kroz to stječu relevantne kompetencije. Njihove inovacije dalje se razvijaju u poslovnim, tehnološkim i kreativnim inkubatorima gdje imaju šansu postati novi proizvodi i nove firme s mogućnošću samozapošljavanja i zapošljavanja.

 

Poduzetnik i pokretač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva Ivo Špigel smatra da se inovativnošću i kreativnošću može promijeniti društvena i gospodarska klima: „Inovativnost i kreativnost bilo kojeg ekosustava direktno je povezana s etničkim “miksom” ljudi koji ga čine. London, Berlin, Pariz i – dakako – Palo Alto zajednice su u kojima se sreću, miješaju, surađuju ljudi najrazličitijih porijekla i nacionalnosti. Stalno slušamo kuknjavu o “odljevu mozgova” i o tome kako naše najtalentiranije stručnjake otimaju „zli zapadnjaci“ nakon što smo mi toliko u njih uložili. Naša sveučilišta moraju postati atraktivna profesorima i studentima sa svih strana svijeta. Tek kad se na zagrebačkim fakultetima u aulama i predavaonicama bude vidio i osjetio miks jezika, boja, rasa, frizura, glazbe i kuhinja sa svih strana svijeta – tek onda će i naše kompanije znati da imaju prilike zaposliti najbolje globalne talente.“

 

Različite inicijative i pojedinci, od kojih su mnoge prisutne na današnjem okruglom stolu, već godinama rade na konkretnim rješenjima za postavljenje probleme. Sada kada se sprema reforma obrazovanja, treba iskoristiti skupljena znanja i iskustva te ih prenijeti iz sfere entuzijazma na razinu sustava.

 

Dekan Akademije likovnih umjetnosti Aleksandar Battista Ilić ističe da nam je upravo zbog ukupno loših rezultata školstva i gospodarstva „potrebna puno jača promjena paradigma temeljnog obrazovanja, pogotovo u osnovnim i srednjim školama gdje bi puno veća orijentacija trebala biti prema razvoju kreativnosti, inventivnosti, taktilnosti, poduzetnosti i komunikaciji djece. U svakom slučaju primaran je razvoj i povezivanje sinapsi kod djece što rezultira razvojem višestrukih inteligencija nužnih za opstanak u suvremenom i globalnom okruženju. Bez toga Hrvatska nema šansu, što pokazuje i njen trenutni gospodarski pa i društveni položaj. U sadašnjem sustavu obrazovanja kreativna grupa predmeta i kreativnost u svim predmetima je zanemarena i devastirana, a međunarodni testovi primjenjivosti i relevantnosti znanja u Hrvatskoj pokazuju loše rezultate. Digitalna i kreativna ekonomija 21. stoljeća treba sasvim druge kompetencije. Osim toga, treba puno vise razvijati različite vrste pismenosti među kojima je i vizualna, kao dominantna komunikacija globalnog svijeta. Predložene mjere posebno su bitne za uspješan nastavak obrazovanja svake osobe u visokoškolskom i istraživačkom sustavu, koji teži stvaranju kompetencija, inovacija i stvaranju novih vrijednosti, za koje trebamo steći sposobnost plasiranja i komuniciranja. Hrvatska nužno treba postati društvo stvaranja i za to treba aktivirati i uvažiti najvrjedniji ljudski potencijal i resurs, a to je kreativnost i inovativnost. To je pitanje konkurentnosti društva, to je pitanje opstanka.“